Kontakt centar 0800 290 000 - besplatan poziv za sve informacije o lekovima i savete

Kalendar zdravlja

15.11. Međunarodni dan borbe protiv opstruktivnih bolesti pluća

lungs

Hronična opstruktivna bolest pluća - HOBP je progresivna bolest koju karakteriše ograničen protok vazduha kroz disajne puteve koja nije u potpunosti reverzibilna. Ograničenje protoka vazduha je uglavnom progresivno i povezano s upalnim odgovorom pluća na štetne čestice i gasove.

HOBP zaslužuje našu pažnju, obzirom da je bolest vrlo visoke incidence s pogubnim posledicama na kvalitet života bolesnika i njihovih porodica. Širom sveta HOBP usmrćuje milione ljudi. Procenjuje se da u svetu boluje 4-10% opšte populacije od HOBP-a. Približno 200.000 do 300.000 stanovnika Evrope umire zbog HOBP svake godine, više od karcinoma pluća i dojke zajedno. Predviđa se da će do 2020. HOBP postati treći najveći svetski "ubica"5, a time i glavni rastući javnozdravstveni problem. Uprkos tome HOBP je zanemaren na više nivoa zbrinjavanja ove bolesti. Nedovoljno je dijagnostikovan i nedovoljno lečen, naročito kada se stavi u kontekst drugih hroničnih, nezaraznih bolesti. Rane faze bolesti najčešće nisu prepoznate, ali je uprkos tome vrlo lako utvrditi prisutnost rizika za razvoj ove smrtonosne bolesti. U slučaju rane dijagnoze danas imamo raspoložive lekove koji mogu sprečiti dalji pad plućne funkcije, pa samim tim i uticati na sveukupno poboljšanje zdravstvenog statusa bolesnika.

Osobe s nedostatkom vazduha treba da potraže pomoć lekara i ispitaju svoju plućnu funkciju (spirometrija). Spirometrija je jednostavna i bezbolna metoda koja meri količinu vazduha koju pojedinac može izdahnuti, kao i vreme potrebno za izdah. Smernice za lečenje HOBP-a (GOLD) preporučuju da osobe s rizikom razvoja HOBP-a treba jednom godišnje da urade spirometrijsko ispitivanje.

Osobe pod povećanim rizikom su:
- stariji od 40 godina,
- osobe izložene faktorima rizika za razvoj HOBP-a kao što su duvanski i ostale vrste dima, prašine i štetnih gasova,
- osobe sa simptomima poput hroničnog, ponavljajućeg kašlja, sluzavog ispljuvka i nedostatka daha.

HOBP je nedovoljno dijagnostikovan što potvrđuju i nova ispitivanja koja upućuju da 25% do 50% bolesnika s klinički prisutnom bolešću nisu svesni svoje bolesti u čemu prednjače bolesnici blažih stadijuma HOBP-a. Razlog tome je da se simptomi sporo razvijaju, a bolesnici prihvataju hronični kašalj ili blaži oblik nedostatka daha kao «uobičajeni proces starenja» ili «uobičajenu posledicu pušenja».

Spirometrijskim ispitivanjem, HOBP možemo dijagnostikovati već u ranim stadijumima pre razvoja simptoma, tj. pre nego bolesnik poseti svog doktora zbog problema sa disanjem. Ranijim dijagnostikovanjem bolesnicima možemo omogućiti usporavanje ili sprečavanje pada plućne funkcije.

HOBP predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice – izazov koji će u budućnosti kontinuirano rasti. Porast svesti o HOBP-u, kao i ranije i uspešnije lečenje, smanjiće uticaj bolesti na današnje bolesnike i pružiće nadu onima koji će možda biti zahvaćeni u budućnosti.

Rezultati ispitivanja sprovedenog na više od 5.000 osoba u 5 evropskih zemalja otkrili su da 66% stanovnika Evrope nije svesno značaja i rasprostranjenosti hronične opstruktivne bolesti pluća, bolesti koja je prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (WHO) najbrže rastući uzrok smrti zapadnog sveta. Od onih koji su čuli za HOBP, hronični bronhitis ili emfizem samo je 9% bilo svesno da je HOBP veći uzrok smrtnosti od moždanog udara, karcinoma pluća i dojke zajedno. Iako je HOBP bolest sa izrazito visokom stopom smrtnosti među populacijom je prisutna vrlo niska svest u poređenju s karcinomom pluća i moždanim udarom.

Rezultati ispitivanja percepcije o HOBP-u u Evropskim zemljama 2005;
European consumer awareness survey, Taylor Nelson Sofres, November 2005

 

Država
Država (broj ispitanika)

Postavljeno pitanje

Italija (n=1.000)

Španija
(n=1.004)

Francuska (n=1.003)

Nemačka (n=999)

Velika Britanija (n=1.015)

Jeste li čuli za hronični bronhitis?

95%

92%

93%

93%

90%

Jeste li čuli za emfizem?

70%

46%

47%

24%

82%

Jeste li čuli za HOBP?

25%

38%

32%

31%

44%

Koja od navedenih bolesti po Vašem mišljenju ima najveću stopu smrtnosti u svetu?

Karcinom pluća

57%

39%

41%

35%

45%

Moždani udar

21%

42%

38%

45%

18%

HOBP

4%

6%

9%

11%

17%

Karcinom dojke

10%

6%

8%

6%

13%

Šta je HOBP?

HOBP je bolest koja obuhvata brojne plućne bolesti kao što su hronični bronhitis i emfizem. U HOBP-u su disajni putevi suženi tako da udahnuti vazduh ne može slobodno ući ili izaći iz pluća. Ovo se događa zbog oticanja disajnih puteva, spazma (grčenja) disajnih puteva ili prevelike količine mukoznog sekreta (sputuma) u disajinim putevima.
Glavni simptomi su nedostatak daha, kašalj, preterano stvaranje mukoznog sekreta i umor. Iako sve što uzrokuje oštećenje ili iritaciju disajnih puteva, kao što je dugotrajna izloženost prašini ili život u izraženo zagađenoj okolini, može voditi u HOBP, glavni uzrok HOBP-a je pušenje. HOBP se razvija polako. Bolesnici često zanemaruju simptome, pa ih povezuju sa starenjem, što znači da se tokom prvih godina bolesti ne javljaju svom doktoru. Tokom vremena, problemi s disanjem većinom postaju sve ozbiljniji i imaju veći uticaj na život bolesnika.

Teret HOBP-a

Prema poslednjim predviđanjima Svetske zdravstvene organizacije (WHO), trenutno u svetu od HOBP-a boluje oko 210 milona ljudi. Više od cele populacije Velike Britanije, Francuske i Nemačke zajedno. Podaci ukazuju da od HOBP-a godišnje umire više od 3 milona ljudi odnosno više od 250 tokom sat vremena, , što je više od karcinoma pluća i dojke zajedno.Do 2020. predviđa se da će HOBP postati treći vodeći uzrok smrtnosti u svetu i peti vodeći uzrok invaliditea.

Uticaj HOBP-a na bolesnike

Iza statistike nalaze se pravi HOBP bolesnici s ozbiljno narušenim kvalitetom života. Simptomi poput nedostatka daha, kašlja, egzacerbacija i osećaja umora ograničavaju ih u obavljanju normalnih aktivnosti. Izražen je učinak na njihov san, rad, porodicu i društveni život. Do tri četvrtine HOBP bolesnika ima problema sa svakodnevnim aktivnostima poput penjanja uz stepenice, kućnih poslova, kupanja i oblačenja. Simptomi imaju i psihološke posledice kao što su teskoba, bespomoćnost i depresija. HOBP karakteriše kontinuiran pad kvaliteta života bolesnika.

Trenutni problemi u lečenju

Lekovi mogu biti efikasni samo ukoliko su pristupačni i ako se primjenjuju prema preporukama lekara. Od izuzetne je važnosti da HOBP bolesnici započnu s lečenjem što je pre moguće kako bi maksimalno smanjili posledice njihove bolesti na kvalitet života. Ispitivanja su pokazala da postoji nesrazmera između bolesnikovog viđenja težine bolesti i stvarne situacije potvrđene objektivnim ispitivanjima. Ovo se može protumačiti da bolesnici podcenjuju uticaj bolesti i kao razlog nedovoljno rane primene potrebnog lečenja.

Glaxo Srbija

http://www.glaxosmithkline.rs/vasezdravlje-HOBP.html

Detaljnije...

18.11. Evropski dan racionalne upotrebe antibiotika

antibiotici

Antibiotici nisu uvek rešenje

Naučite  kako antibiotici deluju – korisite ih ispravno!

Najčešći uzročnici kašlja i prehlade su virusi. Antibiotici se koriste SAMO ako je u pitanju bakterijska infekcija – ne virusna.

Šest jednostavnih i pametnih činjenica u vezi sa upotrebom antibiotika

1. Antibiotici su lekovi koji spašavaju život
Opravdana, pametna i racionalna upotreba antibiotika je najbolji način da se njihova snaga sačuva za sledeće generacije.

2. Antibiotici su lekovi SAMO za bakterijske infekcije
Ako Vi ili Vaše dete imate simptome prehlade ili gripa, što su virusne infekcije, razgovarajte sa Vašim lekarom ii farmaceutom o lečenju tih simptoma. Ovakvi simptomi se uspešno suzbijaju lekovima koji se mogu dobiti bez lekarskog recepta a može vam pomoći i povećan unos toplih napitaka.

3. Ne zahteva svaka infekcija uva upotrebu antibiotika
Doktor Vam može pomoći u tretmanu infekcije uva, jer može da prepozna koja se infekcija tretira antibiotikom a koja ne. Prateći Vodiče kliničke prakse, lekar će možda sačekati nekoliko dana pre propisivanja antibiotika, jer u nekim slučajevima je oporavak moguć bez njih.

4. Svako bolno i crveno grlo ne zahteva antibiotik
Samo jedno od petoro dece koje dođe kod lekara sa crvenim grlom ima bakterijsku infekciju koja zahteva antibiotik. Potvrda bakterijske infekcije u grlu se može obaviti jedino laboratorijskim testovima.  

5. Zeleno obojen sekret NIJE znak da je potreban antibiotik
Kako se imuni sistem bori sa infekcijom, tako i sekret menja boju. Ovo je normalno i ne znači da Vama ili Vašem detetu potreban antibiotik.

6. Misliti i o potencijalnom riziku kada se pije bilo koji lek izdat na recept
Primena antibiotika nosi sa sobom i rizik od raznih komplikacija koje mogu da variraju od stomačnih tegoba do ozbiljnih alergijskih reakcija. Svako propisivanje je merenje odnosa korist - rizik, i to je na Vašem lekaru.

Virusi izazivaju bolesti koje antibiotici ne mogu da leče:
• Prehlada
• Grip
• Curenje nosa
• Većina bronhitisa
• Većina sinusnih infekcija
• Neke infekcije uva
Većina ovih stanja obično prolaze i bez lečenja nakon nedelju ili dve. Mnoge infekcije uva takođe prolaze same od sebe. Ako je lekar odlučio da ne propiše antibiotik, posavetujte se sa  farmaceutom koji su to lekovi koji se daju za olakšanje simptoma prehlade.

Uzimanje antibiotika u virusnim infekcijama:
• Neće da izleči virusnu infekciju
• Neće da pomogne da se bolje osećate
• Neće sprečiti da se drugi iz Vaše okoline razbole

Bolesti koje uzrokuju bakterije se obično uspešno leče primenom antibiotika.

• Antibiotici deluju na sve bakterije u Vašem telu, kako na loše, tako i na one koje se normalno nalaze u našem telu. To može da izazove komplikacije kao što su dijareja i vaginalne infekcije
• Antibiotici ponekad izazivaju ozbiljne alergijske reakcije koje zahtevaju hospitalizaciju
• Dugotrajna upotreba antibiotika rezultira rezistencijom na antibiotike, a rezistentne bakterije su jače i teže ih se rešavamo.

One mogu da ostanu u telu i mogu da izazovu teške bolesti koje ne mogu da se izleče antibioticima. Tretman rezistentnih bakterija je komplikovaniji i može da zahteva ostanak u bolnici.

Razgovarajte sa lekarom ili farmaceutom da saznate više!

Kada uzimate antibiotik, važno je da znate:
1. Antibiotike uzimajte tačno onako kako Vas je lekar savetovao
2. Ne preskačite doze
3. Ne delite Vaš lek sa drugima
4. Antibiotik se pije onoliko dugo koliko Vam je lekar rekao. Ne prestaje se sa uzimanjem ako se poboljšaju  simptomi. Terapija obično traje od 5 do 7 dana.
5. Ne čuvajte antibiotik za kasnije


Uzimajte antibiotike ispravno.

Detaljnije...

01.12. Svetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a

hiv

Svetski AIDS dan okuplja ljude širom sveta sa ciljem podizanja pozornosti u vezi HIV pandemije i demonstrira međunarodnu solidarnost. Ovaj dan predstavlja jedinstvenu priliku da predstavnici vlada, državnih institucija i javno zdravstvenih ustanova u saradnji sa ostalim partnerima informišu javnost o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji i da podstaknu celokupnu društvenu zajednicu da svima obezbedi nediskriminatoran i neosuđujući pristup adekvatnim uslugama iz domena prevencije HIV infekcije, kao i terapiji, nezi i podršci za osobe inficirane HIV-om.

Ovogodišnja kampanja u Republici Srbiji se realizuje pod sloganom „Popunimo prazninu u znanju, prevenciji i podršci osobama koje žive sa HIV-om". Svetski AIDS dan, 1. decembar, je prilika da se iskoristi snaga socijalne promene, pri čemu se u prvi plan stavljaju pojedinci sa ciljem popunjavanja prepoznatih praznina u odgovoru na HIV/AIDS.

Očekivani ishodi:

  1. Popunimo praznine u testiranju na HIV - 19 miliona osoba u svetu koje ne znaju da su inficirane HIV-om mogu dobiti podršku.
  2. Popunimo praznine u lečenju - 35 miliona osoba koje žive sa HIV-om u svetu imaće dostupno lečenje koje znači život.
  3. Popunimo praznine u dostupnosti lekova za decu - svoj deci koja žive sa HIV-om u svetu biće omogućeno lečenje , a ne samo svakom četvrtom detetu kao što je to danas.
  4. Popunimo praznine u dostupnosti preventivnih i drugih usluga - sve osobe mogu biti uključene kao deo rešenja.


Aktivnosti koje prate obeležavanje 1. decembra, dobar su primer jedinstvenosti i sveobuhvatnosti nacionalnog odgovora na HIV epidemiju, pri čemu svaka institucija, ustanova, organizacija i/ili udruženje preuzima vodeću ulogu u okviru svojih kompetencija, međusobno se dopunjujući. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja, institutima i zavodima za javno zdravlje, Ministarstvom omladine i sporta -kancelarijama za mlade, UN agencijama, civilnim sektorom, Unijom organizacija Srbije koje se bave zaštitom osoba koje žive sa HIV-om, domovima zdravlja, Crvenim krstom Srbije, školama i medijima, pored već tradicionalnih tribina i brojnih aktivnosti organizovanih na javnim mestima, biće realizovane brojne interaktivne edukacije u školama i na fakultetima, kao i intenzivirano pružanje usluge dobrovoljnog, besplatnog, poverljivog savetovanja i testiranja u institucionalnim savetovalištima za HIV i druge polno prenosive infekcije, kao i na terenu, sa fokusom na pripadnike iz populacija koje su pod povećanim rizikom od infekcije HIV-om.
Nacionalna kampanja povodom obeležavanja 1. decembra u Srbiji počela je krajem novembra i trajaće do sredine decembra.
Institut za javno zdravlje Srbije poziva sve koji su imali neko rizično ponašanje u bližoj ili daljoj prošlosti da se posavetuju i besplatno i anonimno testiraju na HIV u Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu (Bulevar Despota Stefana 54a, od 8 do 17 časova) i u Zavodu za zaštitu zdravlja studenata u Beogradu (Braće Nedića 28, od 8 do 19 časova). Aktivnosti sličnog sadržaja će se realizovati i u mnogim gradovima Srbije.

Epidemiološka slika u svetu i Srbiji

Prema procenama UNAIDS-a u svetu je krajem 2013. godine 35 miliona (33–37 miliona) ljudi živelo sa HIV-om, što predstavlja značajan porast u odnosu na raniji period (18,7 miliona 1995, odnosno 28,6 miliona 2000. godine). Od početka epidemije oko 78 miliona (71–87 miliona) osoba je inficirano HIV-om, dok je 39 miliona (35– 43 miliona) osoba umrlo od AIDS-a.

Procenjuje se da je u svetu 2,1 miliona osoba novoinficirano HIV-om u 2013. godini (3,5 miliona 2000. godine), od kojih je bilo 240.000 dece - upola manje u odnosu na 2001. godinu (550.000). Tokom prošle godine od AIDS-a je umrlo 1,5 miliona ljudi, što je značajna redukcija u odnosu na 2005. godinu kada je od AIDS-a umrlo 2,4 miliona osoba u svetu.

U 2013. godini 12,9 miliona osoba inficiranih HIV-om je imalo dostupnu antitetrivirusnu terapiju (5,2 miliona u 2009. godini), što predstavlja tek 37% svih osoba koje žive sa HIV-om u svetu (tri od pet osoba inficiranih HIV-om nema dostupnu ARV terapiju), dok je samo 24% dece inficirane HIV-om dobijalo lekove koji znače život.

Tuberkuloza je i dalje vodeći uzrok umiranja među osobama inficiranim HIV-om u svetu, sa procenjenih 320.000 smrtnih ishoda u 2012. godini.
HIV je vodeći uzrok umiranja među ženama u reproduktivnoj dobi, pri čemu se procenjuje da 54% trudnica koje žive i zemljama sa niskim ili srednjom prihodom nije testirano na HIV. U 2013. godini skoro 60% svih novoinficiranih osoba među mladima uzrasta 15–24 godine su bile adolescentkinje i mlade žene. AIDS je i dalje vodeći razlog umiranja među adolescentima u Africi.

Prvi decembar 3Globalno, muškarci koji imaju seks sa muškarcima imaju 19 puta veći rizik da su inficirani HIV-om u odnosu na opštu populaciju. Učestalost HIV infekcije među osobama koje se bave komercijanim seksualnim radom je 12 puta veća nego u opštoj populaciji. Transrodne žene imaju 49 puta veći rizik od inficiranja HIV-om nego sve odrasle osobe reproduktivne dobi (15- 49 godina). Procenjuje se da je učestalost HIV infekcije i do 28 puta veća među osobama koje injektiraju droge nego u opštoj populaciji.

Zabrinjava procena da značajan udeo HIV pozitivnih osoba u svetu ne zna da je inficiran HIV-om, pri čemu se taj procenat kreće od 30% do 50% u regionu Evrope. Stigma, diskriminacija i socijalna marginalizacija su svakodnevica osoba najteže pogođenih HIV-om, odnosno populacionih grupa koje su najteže dostupne za intervencije u mnogim zemljama (osobe koje se bave seksualnim radom, injektirajući korisnici droga, muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, transrodne osobe, zatvorenici, migranti).

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut" od početka epidemije, 1985. godine, pa zaključno sa 20. novembrom 2014. godine, u Republici Srbiji je registrovano 3098 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 1727 osoba obolelo, dok je 1067 osoba umrlo od AIDS-a, a još 100 osoba inficiranih HIV-om je umrlo od bolesti ili stanja koja nisu povezana sa HIV-om. Kao i ranijih godina i ove godine seksualni put prenosa je dominantan, posebno nezaštićeni analni seksualni odnosi, kako među novootkrivenim osobama inficiranim HIV-om, tako i među obolelima i umrlima od AIDS-a (oko 80%).

U Srbiji trenutno 1931 osoba živi sa HIV-om, a procenjuje se da još oko 1100 osoba u našoj zemlji ne zna da je inficirano HIV-om (35% ili svaka treća osoba inficirana HIV-om). Znajući da HIV infekcija može u proseku od 7 do 10 godina proticati bez manifestnih kliničkih znakova i simptoma, jedini način da se HIV infekcija otkrije jeste da se osoba koja je imala neki rizik u prošlosti (npr. usputni, slučajni seksualni odnos bez kondoma, više seksualnih partnera, nezaštićen seksualni odnos sa osobom istog ili suprotnog pola nepoznatog HIV statusa, razmena pribora za uzimanje narkotika, tetoviranje ili pirsing nesterilnim priborom i sl.) testira na HIV.

Izvor: Institut za javno zdravlje Srbije - Batut

Detaljnije...

31.01. Nacionalni dan borbe protiv duvanskog dima

pusenje

Pušenje duvana je značajna pretnja zdravlju i vodeći je faktor rizika za veliki broj nezaraznih bolesti. Duvanski dim ubija šest miliona ljudi svake godine i povećava rizik nastanka bolesti srca, infarkta i moždanog udara, oboljenja disajnih puteva, raka pluća i drugih malignih bolesti.

U cilju mobilisanja pojedinaca i zajednice za aktivan odnos u suzbijanju problema izazvanih pušenjem i izloženosti duvanskom dimu, u Srbiji se tradicionalno 31. januara obeležava Nacionalni dan bez duvanskog dima. Ove godine, ovaj značajan datum iz kalendara zdravlja se obeležava pod sloganom "SVAKA CIGARETA SMETA".

Aktivnosti sprovedene tokom obeležavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima 2015. godine treba da ukažu stručnoj i široj javnosti na potrebu dosledne primene Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu i njegovog unapređenja kako bi se uvela potpuna zabrana pušenja bez izuzetaka uključujući i sve ugostiteljske objekte. U okviru obeležavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima potrebno je skrenuti pažnju javnosti na upotrebu elektronskih cigareta koje predstavljaju nov izazov u kontroli duvana.

Potreba unapređenja postojeće zakonske regulative proističe iz činjenice da ne postoji bezbedan nivo izlaganja duvanskom dimu. Odvojeni prostor za pušače i nepušače kao ni posebne prostorije za pušenje, čak i kada imaju svoju ventilaciju, nisu efikasno rešenje i ne pružaju zaštitu. Pored toga izloženost duvanskom dimu predstavlja profesionalni rizik za ugostiteljske radnike kome su oni izloženi u radnom vremenu, te je i njima potrebno obezbediti zdravu i bezbednu radnu sredinu.
Nijedna naučna studija nije utvrdila negativan ekonomski uticaj zakona koji zabranjuju pušenje na javnim i radnim mestima. Istraživanja su pokazala da ovakvi zakoni imaju neutralan ili pozitivan uticaj na poslovanje ugostiteljskih objekata i svuda su dobro prihvaćeni nakon što se usvoje i primene.

Izloženost duvanskom dimu u zagađenom radnom i javnom prostoru i kod nepušača može da izazove mnoge maligne bolesti, bolesti srca ili bolesti pluća, Efikasna zaštita od izloženosti duvanskom dimu zahteva potpunu eliminaciju duvanskog dima, jer samo okruženje 100% bez duvanskog dima može da zaštiti ljude od štetnog dejstva sastojaka duvanskog dima.

Elektronske cigarete

Često se, od strane proizvođača i prodavaca, kao pomoć pri odvikavanju od pušenja ili zdravija alternativa pušenju reklamiraju elektronske cigarete i slični uređaji za oslobađanje nikotina.

Međutim, ne postoje dovoljno dobri dokazi koji bi potvrdili da li su elektronske cigarete dobro sredstvo za odvikavanje od pušenja. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da pušače treba ohrabriti da prestanu da puše uz pomoć testiranih metoda.
Nikotin, bez obzira na način unošenja u organizam, izaziva zavisnost i štetno utiče na razvoj mozga.
Posebno je važno zaštiti mlade osobe od upotrebe elektronske cigarete jer elektronske cigarete koje sadrže nikotin takođe mogu izazvati zavisnost. U Srbiji je skoro 60% učenika 13–15 godina starosti čulo ili videlo reklame ili promocije elektronske cigarete na televiziji, radiju, internetu ili u apoteci u prethodnih 30 dana.

Usled jakog marketinškog pritiska, svaki deseti stanovnik Srbije starosti 18-64 godine je već probao elektronsku cigaretu.

Manji broj štetnih materija u elektronskoj cigareti ni u kom slučaju ne treba da bude opravdanje za njihovo korišćenje posebno zbog činjenice da su posledice dugoročnog korišćenja elektronskih cigareta još uvek nepoznate i stoga se ne može ni u kom slučaju tvrditi da su bezbedne.

Zastupljnost pušenja i izloženost duvanskom dimu u u Srbiji

Podaci iz Evropskog školskog istraživanja o upotrebi alkohola i droga (ESPAD) iz 2011. godine pokazuju da 20% učenika starosti 16 godina puši, a da je 41% probalo cigarete.

Podaci iz Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije iz 2013. godine pokazuju da 34,7% odraslog stanovništva puši svakodnevno ili povremeno, odnosno, 37,9% muškaraca i 31,6% žena. Više od polovine odraslog stanovništva Srbije (54,4%) bilo je izloženo duvanskom dimu u zatvorenom prostoru

Podaci iz Globalnog istraživanja o upotrebi duvana kod mladih starosti 13-15 godina u Srbiji 2013. godine pokazuju da bar jedan od 10 učenika sada puši cigarete (13%), devojčice (13,3%) nešto češće nego dečaci (12,7%). Rezultati ovog istraživanja ukazuju i na visoku izloženost mladih duvanskom dimu jer je63,4% učenika izloženo duvanskom dimu u svojoj kući, a 61% u zatvorenim javnim prostorima.
Rezultati istraživanja o efektima primene Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu
U Republici Srbiji je od 2010. godine na snazi Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu kojim se uređuju mere ograničenja upotrebe duvanskih proizvoda radi zaštite stanovništva od izlaganja duvanskom dimu, kontrola zabrane pušenja i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona.

Kancelarija za prevenciju pušenja Instituta za javno zdravlje Srbije je sprovela šest istraživanja javnog mnjenja kojima je obuhvaćen nacionalno reprezentativan uzorak punoletnih građana Srbije. Podaci poslednjeg, šestog talasa istraživanja sprovedenog u novembru 2014. godine pokazuju da svaki drugi pušač ima želju da prestane da puši. Kao glavnu prepreku za prestanak pušenja 72% pušača navodi isuviše jaku naviku, a 22% podsticaj okoline.

Procenat pušača kod kojih je ograničenje mogućnosti pušenja na javnim mestima uticao na pušačke navike tj. onih koji su smanjili broj popušenih cigareta u toku dana, se povećao sa 11% koliko je iznosio u 2011. godini na 14% u 2014. godini.
U 44% domaćinstava je pušenje svuda dozvoljeno, u 31% je dozvoljeno samo u nekim prostorijama dok samo u 13% domaćinstava pušenje nije nigde dozvoljeno.

Na mestima gde izlaze duvanskom dimu je bilo izloženo 64% stanovništva što je porast u odnosu a 2012. godinu kada je 58% stanovništva bilo izloženo duvanskom dimu na ovim mestima. Beleži se porast izloženosti i na radnom mestu sa 22% u 2012. godinu na 29% u 2014. godini, ali i u školama i na fakultetima sa 4% u 2012. Godini na 7% u 2014. godini.
Više od polovine odraslog stanovništva navodi da im izloženost duvanskom dimu una mestima gde se izlazi smeta tj. 39% navodi da im smeta, a 15% da im mnogo smeta.

Najveći broj ispitanika je obavešten o štetnom uticaju pušenja cigareta tako da devet od deset stanovnika zastupa stavove o tome da je pušenje uzročnik malignih bolesti, moždanih udara i srčanih napada, da pušači treba da vode računa gde će zapaliti cigaretu i da je duvanski dim štetan i za nepušače koji udišu duvanski dim u okolini. Više od polovine stanovništva (60% ) ima stav da su elektronske cigarete štetne po zdravlje dok 26% ne zna tj. nema stav o tome.

Više od polovine stanovništva (53%) podržava izmenu zakonske regulative kojom bi pušenje bilo zabranjeno u svim ugostiteljskim objektima bez izuzetaka.

Budućnost je u zdravom okruženju

I cilju smanjenja štetnih efekata upotrebe duvana Svetska zdravstvena organizacija je 2008. godine usvojila paket od šest efikasnih mera kontrole duvana koje sigurno dovode do smanjenja upotrebe duvana. Mere pored praćenja upotrebe duvana uključuju i zaštitu stanovništva od izloženosti duvanskom dimu zabranu reklamiranja i promocije duvanskih proizvoda i sponzorstva duvanske industrije, stalna upozorenja o štetnosti upotrebe duvana (kao što su slikovna upozorenja na paklicama cigareta), pomoć pri odvikavanju od pušenja i povećanje poreza na duvan i duvanske proizvode.

Značajan korak u prevenciji i smanjenju upotrebe duvana predstavlja Okvirna konvencija o kontroli duvana Svetske zdravstvene organizacije, prvi javno zdravstveni ugovor koji je stupio na snagu 27. februara 2005. godine, te se ove godine obeležava desetogodišnjica njegove primene. Do danas je Okvirnu konvenciju je ratifikovalo 180 država sveta, a u Srbiji je stupila na snagu 9. maja 2006. godine.

Izvor: zjzkv.org.rs

Detaljnije...

15.02. Svetski dan dece obolele od raka

 nurdor1

Apoteka Kragujevac je podržala aktivnosti Nacionalnog udruženja roditelja dece obolele od raka (NURDOR) i priključila im se u obeležavanju ovog dana.

Od skora je udruženje dobilo i svoj broj.
Slanjem poruke na 1150 donirate 100 dinara NURDOR-u.

Hvala unapred!

Hvala svim kragujevčanima koji su se odazvali našem pozivu i došli da podrže ovu akciju u našem gradu. Baloni su odleteli, a naša podrška ostaje! Važno je da se setimo, svaki dan! Neko vodi bitku i podrška mu je važna!

Vaša Apoteka Kragujevac

Detaljnije...