Kontakt centar 0800 290 000 - besplatan poziv za sve informacije o lekovima i savete

Astma

astma2Astma je hronična opstruktivna zapaljenska bolest disajnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju.

Astma je bolest pluća do koje dovodi zapaljenska, inflamatorna reakcija, koja rezultuje sužavanjem disajnih puteva, uvećanom proizvodnjom mukusa koji ispunjava disajne puteve, a manifestuje se kroz simptome kao što su: nedostatak vazduha, kašalj - naročito noću i rano ujutru, sviranje u grudima (vizing) i osećaju stezanja u grudima i grlu.

Izazivaju je određeni agensi, pa je nazivaju i reaktivnom bolešću pluća, na primer: alergije, infekcije gornjeg dela respiratornog trakta, pojedini lekovi, izloženost hemijskim zagađenjima, duvanskom dimu. Pod uticajem ovih agenasa, takozvanih trigera - okidača astme, dolazi i do kontrakcije glatkih mišića u disajnim putevima što dodatno otežava disanje.
Dijagnoza astme se postavlja na osnovu simptoma, obavljenog lekarskog pregleda i na osnovu spirometrije. Spirometrijski testovi pokazuju kakva je funkcija pluća, kao i kako rade pre i posle inhaliranja lekova koji šire disajne puteve.

Iako je astma hronično stanje, i ne može se izlečiti, dobro je što može biti pod kontrolom ukoliko se na vreme postavi dijagnoza, izbegavaju okidači astme, i ako se redovno koriste lekovi, inhalacioni ili oralni. Dobro je što je bolest moguće držati pod kontrolom tako da ne utiče na način i kvalitet života. Nekontrolisana ili loše lečena astma može značajno da utiče na pacijenta i njegovo opšte stanje, na žalost može biti i sa fatalnim posledicama. Odgovarajući izbor lekova i njihova redovna upotreba će simptome astme držati pod kontrolom. Dodatno, potrebno je svakom pacijentu obezbediti astma akcioni plan, lični plan za tretman eventualnog pogoršanja astme, koji sadrži uputstva kako i kada se koriste lekovi za astmu. Na akcionom planu, individualno prilagođenom svakom pacijentu, su i uputstva kako da interpretira vrednosti merene meračem vršnog protoka vazduha i da sa svojim vrednostima maksimalnog protoka vazduha upoređuje druge dobijene pri merenjima. Na osnovu toga je lakše odrediti u kojoj se zoni pacijent nalazi (zelenoj - dobro kontrolisana astma, samo uobičajena terapija; žutoj - kada je potrebno dodati lek za širenje disajnih puteva i/ili oralni kortikosteroid); crvena zona - neophodno je obratiti se lekaru, uz uputstvo šta raditi u međuvremenu). Astma akcioni plan ima ulogu da pomogne pacijentima da prepoznaju eventualno pogoršanje simptoma, da znaju kako da ih leče i da tako svoju bolest bolje drže pod kontrolom.

Stanje koje se može držati pod kontrolom

Danas u svetu od astme boluje oko 300 miliona ljudi, najviše dece i na žalost prevalenca pojave je sve veća. Najčešće se simptomi javljaju u ranom detinjstvu, iako se astma može razviti u bilo kom životnom dobu. Veliku verovatnoću za astmu imaju osobe sa istorijom alergije u porodici - atopijska astma. Profesionalna astma je posledica stalnoj izloženosti na radnom mestu agensima koji mogu da je izazovu: hemikalije ili prašina. Postoji i astma indukovana fizičkom aktivnošću. A jedna osoba može da reaguje i na više od jednog uzročnika astme.

Dijagnoza i spirometrija

Bez obzira na uzrok, svi ljudi sa astmom dele zajednički problem, a to je problem sa disanjem usled promenjene aktivnosti disajnih puteva, koji se sužavaju tokom napada astme zbog zapaljenske reakcije i oticanja disajnih puteva, zbog mišćne aktivnosti glatkih mišića, što sve zajedno dovodi do sužavanja disajnih puteva. Individualni simptomi i okidači mogu da se razlikuju, a zbog toga dijagnoza može da bude teška bez dodatnog testiranja.
Ono što pomaže i definitivno utiče na postavljanje dijagnoze astme, pored simptoma, okidača, lekarskog pregleda je spirometrija. Spirometrija je izdisajni test u toku kog pacijent dune najjače i dugo koliko može u cev priključenu na računar. Test se ponavlja do tri puta da bi rezultati očitani posle testa bili što reprezentativniji. Spirometrija otkriva količinu vazduha koji se izbaci iz pluća i koliko brzo se izdahne vazduh. Test se osim za dijagnostikovanje astme koristi i za praćenje lečenja astme, da bi se proverilo kako lekovi koji se koriste deluju i da li je potrebna promena terapije.
Pacijenti sa astmom bi trebalo da imaju aparat za merenje vršnog protoka vazduha - peak flow metar. Aparat je džepna i kućna verzija spirometra koja pomaže da se odredi najbolji lični protok vazduha u kućnim uslovima. Rezultati koje pacijent dobija su dragoceni kao deo astma akcionog plana i uloga im je da upozore pacijente na eventualni nadolazeći napad, posebno onda kada simptomi nedovoljno jasno ukazuju da će do njega doći. Na osnovu svog astma akcionog plana, u takvim slučajevima, pacijetni će na vreme, primenom propisanih lekova moći da spreče napad i to pre nego što simptomi postanu ozbiljni.

Lekovi za redovnu upotrebu i za "spašavanje"

Lekovi koji se koriste za lečenje astme dele se u dve grupe: lekovi za održavanje i brzodelujući lekovi. Prva grupa bi trebalo da obezbedi život bez simptoma karakterističnih za ovo oboljenje i da omogući, redovnom primenom, da ne dođe do pogoršanja bolesti - napada astme. Jasno je da se ovi lekovi moraju uzimati redovno i svakodnevno u dozama i po rasporedu koji je odredio Vaš lekar. To su, najčešće inhalacioni kortikosteroidi - koji sprečavaju zapaljensku reakciju koja je u osnovi ove bolesti i bronhodilatatori - dugodelujući. Oni ne rade tokom akutnog napada astme. Njihovom redovnom primenom se sprečava pogoršavanje bolesti i predupređuju napadi astme. Za zaustavljanje inflamacije u disajnim putevim koriste se i leukotrijeni, oralno. Brzodelujući lekovi, za spašavanje i pomoć u pogoršavanju simptoma ili u napadima astme su kratko delujući inhalacioni bronhodilatatori. Nemaju ulogu u svakodnevnoj upotrebi. Potrebno je da ih pacijent ima uvek uz sebe, naročito van kuće. Takođe se primenjuju i pre fizičkih aktivnosti kod astme izazvane vežbama.
Astma je hronična bolest, ali ako je upoznamo i lečimo na odgovrajući način neće ometati uobičajene životne navike. Izbegavajte onoliko koliko možete agense koji provociraju astmu. Uzimajte lekove redono a po potrebi i po Vašem akcionom planu dodajte lekove za olakšavanje simptoma. Redovne posete Vašem lekaru su neophodne da bi se videlo da li Vam odabrana terapija odgovara i da li je potrebno menjati je.
Posetite Vašeg famaceuta ako ste na početku terapije da biste dobili odgovarajuća uputstva za pravilnu upotrebu inhalacionih lekova, a ako ih već koristite, da znate da bi tehniku inhalacije trebalo da proverite sa lekarom ili farmaceutom najmanje dva puta godišnje. Farmaceuti Apoteke Kragujevac Vam stoje na raspolaganju.

I još jednom: možete kontrolisati Vašu astmu! Apoteka Kragujevac je tu da Vam obezbedi svu neophodnu podršku.